O meni su napisali...

Mr. Zdenko Balog (Narodno sveučilište Križevci) najbolji poznavatelj srednjovjekovnog Roča u prilogu Pretpostavke o najranijem urbanističkom razvoju Roča govori o Roču kao drugoj po snazi i važnosti tvrđavi Rašporskog kapetana u vrijeme njegovog djelovanja u Buzetu.

Mr. Božo Jakovljević, u Annales 10/97

Zdenko Balog je po mnogo čemu zadužio "križevačku scenu":
- organizirao je i vodio likovnu školu i desetke naših sugrađana uputio u zanat crtanja i slikanja, a sada nam predstavlja svoje radove …
- po funkciji ravnatelj Sveučilišta organizirao je zavidan broj glazbenih, kazališnih i literalnih događaja i time ljudima za sitne novce ponudio nešto izvan ustaljenih i zamornih životnih borbi …
- pokrenuo je prvi križevački književni časopis za kulturu 'Samotres', a suautor je dva romana (nekoliko ih ima u rukopisu), dok su mu kraće proze objavljene po raznoj hrvatskoj periodici ili za natječaje …
- uvijek je otvoren za suradnju, podupire mlade u njihovim idejama …
- magistar je znanosti, a njegovi stručni tekstovi objavljeni su u mnogim domaćim i stranim publikacijama …

Petar Babić, prof., predgovor izložbe 'Dream Girls', caffe Dollar Križevci, svibanj 2001.

Osim što je stvorio vlastitu sliku o razvoju grada do osmanskog doba, Balog je omogućio budućim istraživačima lakše snalaženje u sačuvanom materijalu, što je njegova posebna zasluga.
Bilo bo dobro kad bi više gradova imalo svoje istraživače poput Zdenka Baloga, jer bi tada, bez sumnje, naša lokalna povijest bila kvalitetnije proučavana. Autoru čestitke, a Matici hrvatskoj i njezinom ogranku u Križevcima hvala na još jednoj zanimljivoj i korisnoj knjizi!

Dr. sc. Neven Budak, u predgovoru knjizi 'Križevačko-kalnička regija u srednjem vijeku', travanj 2003.

Postići redosljed u brojnim podacima bio je kompleksan zadatak, te ga nije bilo jednostavno riješiti. Preporučam da se knjiga pomno čita, kako je pomno i pisana znanstvenom akribijom, pa se ne čita 'nadušak'. Ipak je tečno pisana od poglavlja do poglavlja, koja su međusobno povezana, te ih je potrebno iščitavati kao cjelinu.
Usuđujem se reći da subrojne publikacije o Križevcima objavljivale tek fragmentarne osvrte na probleme koji su zanimali autore. Do sada nismo imali priliku spoznati srednji vijek na način koji zahvaljujemo Zdenku Balogu.

Dr. sc. Đurđica Cvitanović, mišljenje o knjizi 'Križevačko-kalnička regija u srednjem vijeku', 2003.

Oslanjajući se isključivo na povijesna vrela (Zdenko Balog) govori o raznim aspektima života, da bi dao zanimljivu sliku života u srednjem vijeku. Posebno se bavi Križevcima, sjedištem županije, i njihovim nastankom i razvitkom, što do sada nije bilo točnije utvrđeno. autor u svima pitanjima iznosi vlastite poglede i rezultate rada na povijesnim vrelima. Svakako je ovaj tekst znatan prilog poznavanju Križevaca i križevačkog kraja.

Dr. sc. Lelja Dobronić, mišljenje o knjizi 'Križevačko-kalnička regija u srednjem vijeku', 2003.

Svoja istraživanja srednjovjekovne povijesti Križevaca i okolnoga područja Zdenko Balog objedinio je u knjizi Križevačko-kalnička regija u srednjem vijeku. Sintagma križevačko-kalnička regija vlastita je Balogova kovanica koju je izabrao kako bi ukazao na dva najsnažnija kulturna i administrativna sustava tog područja, Križevačku županiju kao središte kraljevske i Kalnički arhiđakonat kao središte crkvene administracije.
Prvi pisani spomen Križevaca i razorni turski prodori na to područje vremenske su granice unutar kojih Balog istražuje malobrojne sačuvane ostatke povijesti na tom području. Autor temi pristupa sveobuhvatno te govori o raznim aspektima života: pravna regulativa; ekonomski, socijalni i politički razvoj; crkvena organizacija, graditeljstvo i umjetnost; urbanizam i pučko graditeljstvo.
U knjizi su objavljeni brojni prilozi: kazalo mjesta, kazalo osoba, opširna toponomastika; šezdeset stranica regeste, kronološkoga popisa starih akata, za križevačko-kalničku regiju, bilješka o autoru koju je napisala Đurđica Cvitanović, jedna od troje recenzenata knjige, kratki sadržaji na engleskom i francuskom jeziku te na samom kraju slikovni prilozi u boji.

Sandra Cekol, prikaz promocije knjige mišljenje o knjizi 'Križevačko-kalnička regija u srednjem vijeku', Vijenac, 12. lipnja 2003.

Zbog svega što je izrečeno, naročito veseli činjenica da je jedan mladi povjesničar mr. sc. Zdenko Balog, ravnatelj Pučkog otvorenog učilišta u Križevcima objavio upravo ovih dana svoju knjigu Križevačko-kalnička regija u Srednjem vijeku. U jednom od prošlih brojeva Glasa pisali smo o sadržaju ove knjige za koju mr. Renata Husinec tvrdi da bi mogla biti vrlo značajna i za samog autora Baloga, i za križevački ogranak Matice hrvatske. Nažalost, iako je već nekoliko puta najavljivana prezentacija ove zanimljive knjige, promocija je izostala i ovoga puta zbog službene odsutnosti jednog od recenzenata. Mr. Renata Husinec najavila je promociju knjige za 13. svibnja.

Predrag Babić, Glas Podravine i Prigorja 2. svibnja 2003.

Koloseci koji razdvajaju patetično od melodramatičnog u nonšalantno-poetskom redu vožnje skretničara Baloga u kojem se, kao što 'mirogojček' nakon nekoliko 'stella' dođe kao teretna kompozicija nakon nekoliko putničkih, navodi sumnja da se 'niti Romeo i Julija nisu voljeli.

Uglješa Šajtinac u predgovoru knjige 'Pet autora traži naslov', Mursko Središće - Križevci 2005.

(...) a po prvi put u šestogodišnjoj povijesti K.V.A.R.K. je dobio i počasne članove - to su prva predsjednica Udruge Sandra Benčak-Kantar, autor loga i statuta Udruge mr. Zdenko Balog i Arno Van der Pas, uime nizozemske fondacije CNF-CEE, financijera uređenja Kluba kulture.

www.krizevci.info, studeni 2006.